Uz 10. jubilej bratimljenja Općine Lovran i XVII Okruga Budimpešte

Piše Silvana Stiglić

Bratimljenje Općine Lovran sa XVII Okrugom Budimpešte datira iz 2004., točnije od 08. prosinca 2004. godine kada je u sjedištu XVII Okruga Budimpešte u nazočnosti tadašnjih predstavnika gradskih i općinskih vlasti – gradonačelnika Dr. Hoffmann Attile i dogradonačelnika Barne Andora te načelnika Općine Lovran Edvarda Primožića i dopredsjednika Općinskog vijeća Zorka Blečića potpisana povelja o bratimljenju s ciljem jačanja kulturnih i turističkih veza. A sve je počelo tako što je nekadašnji konzul Republike Mađarske u Hrvatskoj, gospodin Molnár Lajos, smatrao da bi, poput Csepela - XXI Okruga Budimpešte, koji za partnera ima Rijeku, bilo dobro da i XVII Okrug, čiji je on bio stanovnik, ima svog partnera na Kvarneru. Svoju je želju izrazio i počasnom mađarskom konzulu u Rijeci – gospodinu Miranu Ključaričeku, pa je na prijedlog njegove tadašnje tajnice, gospođe Ilone Čordašić, nastanjene u Lovranu, odabran Lovran. Kako bi dogovorenoj suradnji dali još veći značaj, povelja je u svečanom ozračju potpisana i u Lovranu povodom Dana Općine u travnju 2005. godine. Općina Lovran imala je tada oko 4.000 stanovnika, a XVII Okrug Budimpešte 86.000 stanovnika. Naoko velika razlika u startnim pozicijama nije kroz desetogodišnje razdoblje dolazila bitno do izražaja, niti je mađarski jezik predstavljao problem u komunikaciji i zbližavanju ovih dviju pobratimljenih strana.

Danas, 10 godina kasnije, s ponosom obilježavamo desetogodišnji jubilej. Bilo je to jedno izrazito plodno razdoblje u kojemu su se aktivno održavale veze, razmjenjivala iskustva, međusobno se posjećivali. Predstavnici Općine Lovran i predstavnici XVII Okruga Budimpešte redovito su imali priliku susretati se i razmatrati nove zajedničke projekte i programe prilikom uzajamnih posjeta povodom Dana Općine i drugih svečanih prigoda kao što su otvorenje izložbe, glazbeni nastupi, sportski turniri i neizostavna lovranska „Marunada”. Tako je na „Marunadi” 2008. godine sa svojim RLB Jazz Bandom zasvirao i sam gradonačelnik XVII Okruga, gospodin Riz Levente.

Nekoliko riječi tko su sve zaslužni za ostvarenu suradnju u ovom desetogodišnjem razdoblju kroz kulturno – umjetničke, glazbene i sportske manifestacije te na turističkom planu.

Snagu Lovrana, odnosno paritet u ovom međunarodnom partnerstvu, potvrđuju sva kulturno-umjetnička društva kao i sportske i druge udruge koje su svojim aktivnim djelovanjem i razmjenom posjeta i boravaka bile uključene u stvaranje mosta između Lovrana i Budimpešte. Dogovorena suradnja počela se „konzumirati” u vrlo kratkom roku, a „načele” su ju mlade nade NK Lovran. Lovranski „Morčići” u dobi između 9 i 10 godina nekoliko su godina zaredom nastupali su na tradicionalnom nogometnom turniru za ovaj uzrast.

Lovranska Galerija „Laurus” bila je više puta u znaku mađarskih umjetnika i može se pohvaliti ne samo danima već i mjesecima mađarske umjetnosti. Ugostila je bilo direktnim kontaktima bilo posredstvom Mađarske kulturne udruge Baross iz Rijeke niz izložbi, a započet je s izložbom akademske keramičarke Pannonhalmi Zsusze te izložbom umjetničkih djela iz fundusa muzeja „Erdös Renee Ház” smještenog u pobratimljenom XVII Okrugu Budimpešte. U 2009. ugošćene su u samo dva mjeseca tri izložbe mađarskih umjetnika. Među njima je svakako najznačajnije mjesto zauzimala izložba Csekovszky Árpáda, velikog mađarskog umjetnika keramike, u čijem opusu dominira lik svetog Jurja pa je ta jedinstvena izložba bila upriličena povodom našega Dana Općine i blagdana našega zaštitnika Sv. Jurja. Uslijedila je te iste godine i hvalevrijedna izložba rukotvorina s prikazom nacionalnih stilova iz raznih regija Mađarske. Upriličena je i jedna “kombinirana” izložba dva umjetnika pod imenom „Francuske katedrale i Tiffany svjetiljke”. Dragocjene Tiffany svjetiljke bile su rad Marka Ferenca, a umjetničke fotografije radovi dr. Dombóvári Csabe. Mađarski umjetnici vraćaju se ponovno u Lovran u travnju 2011. kada povodom Dana Općine Lovran svoja ulja na platnu izlaže Károly Ernő, tada devedesetogodišnji umjetnik čije su impresionističke vedute Lovrana i Liburnije nastale na temelju fotografija snimljenih tijekom njegovog boravka u našim krajevima.

Svoje vedute Lovrana sa svim pripadajućih mediteranskim motivima „od mora, grota i barki do kuć i bregi”, kroz umjetničku fotografiju, u muzejskom je prostoru „Erdös Renee Ház”-u XVII Okrugu Budimpešte uspješno predstavio Lovranac Federico Sterle. Bilo je to u travnju 2007. godine.

Glazba se kao nadasve učinkovit čimbenik u stvaranju kulturnih mostova potvrdila i na primjeru naše suradnje. S lovranske strane nositelji suradnje na glazbenom planu bili su Puhački orkestar Lovran i mješoviti pjevački zbor KUD-a „Lovor” koji su gostovali u XVII Okrugu Budimpešte na tamošnjim glazbenim manifestacijama. Sa strane naših prijatelja iz Budimpešte - puhački orkestar Bartók Béla Zeneiskola és Művészeti Iskola iz XVII Okruga Budimpešte sudjelovao je u svibnju mjesecu 2006. na 14. međunarodnom festivalu „Naš svijet je glazba”, a gradski puhački orkestar prijatelja glazbe Rákosmente pozvao je Puhački orkestar Lovran u uzvratni posjet Budimpešti godinu dana kasnije - u jesen 2007. godine. Lovranski pjevački zbor gostovao je 2009. godine za blagdan Duhova na susretu zborova u crkvi Szent Erzsébet Templom, koja se nalazi također u XVII Okrugu Budimpešte.

Kroz proteklih deset godina suradnje Lovranu su se na mađarskom tržištu pružile i brojne prilike za njegovo predstavljanje kao interesantne turističke destinacije. Delegacija Općine Lovran vrlo se uspješno predstavila 2009. godine na turističkom susretu, kojeg je upriličio XVII Okrug Budimpešte kako bi svi njihovi pobratimljeni gradovi i općine predstavili svoje turističke potencijale. Vrlo značajnu i korisnu ulogu na turističkom planu potvrđuje i inicijativa lokalne televizije XVII Okruga Budimpešte čija je TV ekipa 2013. godine snimila promotivni film o Lovranu i taj se 63 minutni film još uvijek prikazuje na njihovoj lokalnoj televiziji.

Motivi turističkih dolazaka iz Budimpešte u Lovran najčešće su bili vezani uz lovranske gastronomske manifestacije, posebno za „Marunadu”. Svjedočili smo kroz godine dolasku brojnih mađarskih turističkih grupa kao i onih kulturno-umjetničkih koje su ujedno i sudjelovale u prigodnim programima. U posjeti Lovranu bile su i grupe prosvjetnih i zdravstvenih djelatnika iz Budimpešte, dok su priliku za uzvratni posjet XVII Okrugu Budimpešte lovranski predstavnici škole i vrtića, predvođeni lovranskom općinskom delegacijom, imali u 2010. godini. U posjeti lovrankskoj klinici za ortopediju, opatijskoj Thalassotherapiji i drugim resornim institucijama došla je i grupa mađarskih lječnika.

Udruga umirovljenika Lovran boravila je u proljeće 2009. na petodnevnom izletu u Budimpešti i okolici i vratila se s Budimpeštom u srcu.

Bilo je ovo samo prvih deset plodnih godina, suradnja se sigurno nastavlja.

Pobratimljeni grad - Lovran

Lovran je gradić na istočnoj obali Istre odnosno na zapadnoj obali Kvarnerskoga zaljeva i istoimena općina na Opatijskoj rivijeri. Udaljen je 6 km od Opatije odnosno 18 km od Rijeke, sjedišta Primorsko-goranske županije kojoj pripada. Lovran se proteže na površini od 21 km2 i prema popisu iz 2006. godine broji 3.241 stanovnika.

Lovran je ime dobio po lovoru koji u izobilju samoniklo raste u njegovoj okolici. Ima tisućljetnu povijest i stogodišnju tradiciju u turizmu. Povjesničari su u svojim istraživanjima došli do pisanih tragova o tome da se gradić Laurana prvi put spominje u sedmom stoljeću. Mada je Lovran tijekom povijesti više puta stradavao, sačuvao je povijesnu jezgru srednjovjekovne urbane koncepcije, svoj Stari grad. Od nekadašnjih starih gradskih zidina danas postoji još samo jugoistočni dio s gradskim vratima, poznata Stubica, a među biserima arhitektonske baštine ističu se još srednjovjekovna Gradska kula, te crkva svetog Jurja čiji je žuti zvonik s gradskom urom postao i svojevrsnim „zaštitnim znakom“ Lovrana. Živjelo se od plodova zemlje i mora. Iz malog ribarskog naselja, pretvarao se u grad pomoraca i brodograditelja, o čemu i danas svjedoče u lovranskoj gradskoj lučici privezana autohtona plovila „drveni guci“. Ne tako davno, u 18. stoljeću, Lovran je bio ugledno pomorsko mjestašce iz kojeg su poticali brojni kapetani duge plovidbe. Sotinjak godina kasnije u Lovranu se bilježe i prva turistička kretanja. Manje je poznato da je prvi hotel izgrađen na liburnijskom području zapravo bio u Lovranu, a zvao se Villa Fernandea i izgrađen je 1873. godine. U sjeni u to doba poznatije i razvikanije Opatije, Lovran biva potisnut u drugi plan, pa je u turističkom smislu otkriven potkraj 19. stoljeća i tek 1898. godine službeno proglašen klimatskim lječilištem. Počeci turizma u Lovranu obilježavaju ga kao zimovalište i lječilište visokih krugova Austro-Ugarske monarhije i kao takvo omiljeno boravište, ljetovalište brojnih Mađara, a danas kao mjesto za odmor koje privlači turiste tijekom cijele godine iz svih dijelova Europe i svijeta.

Šetnja jedinstvenom obalnom šetnicom (popularni lungomare ili Strandweg), izgrađenom također početkom 20. stoljeća, koja se dužinom od 12 km proteže od Lovrana do Voloskog, pruža jedinstven doživljaj gdje stogodišnji hrastovi svojim granama gotovo dodiruju površinu mora.

Ljubitelji palninarenja mogu se pak iz Lovrana ili Medveje zaputiti planinarskim stazama koje će im putem nuditi svu raskoš zelenog svijeta. Za samo nekoliko sati jedna od mnogobrojnih planinarskih staza vodi iz slikovite arhitekture mediteranskih gradića liburnijskog primorja preko šumovitih obronaka Učke do njenog najvišeg vrha Vojaka na visini od 1401 metar. Sa vidikovca koji oblikom podsjeća na srednjevjekovnu kulu pruža se punih 360 stupnjeva pogleda od kojeg zastaje dah: Istarski poluotok, otoci sjevernog Jadrana, planine Gorskog Kotara, Venecija, talijanske Alpe...

Površina od 160 km2 masiva Učke u travnju 1999. godine biva proglašen parkom prirode, što ga svrštava među najmlađe hrvatske parkove odnosno zaštićene dijelove prirode.

Za sve poklonike i ljubitelje prirode „Park prirode Učka“ nudi raznovrsne sadržaje i mogućnosti vezane u provođenje slobodnog vremena u prirodi.

Za različita godišnja doba u Lovranu su osmišljene i tri različite gastronomske i kulturno-sportske manifestacije čije je zajedničko ime „Lovranski tris“, a tu spadaju nadaleko poznata Lovranska marunada, Dani šparuga i Dani trešanja. Sve su to plodovi po kojima je naš Lovran prepoznatljiv. No, "maruni", posebna su vrsta pitomog kestena izuzetne kvalitete, koji se tradicionalno već stoljećima uzgajaju na Lovranštini i po njima je Lovran već i u prošlosti bio poznat u čitavoj Austro-Ugarskoj monarhiji.

Hrvatska manjinska samouprava - tel.:+36/20 528-26-60 - email: info(monkey)rakosmentihorvatok.hu